Manastir Bođani se nalazi u Bačkoj, u opštini Bač, između sela Vajska i Bođani.
Osnovan je 1478 godine, u tadašnjoj Ugarskoj, za vreme vlade kralja Matije Korvina. Njegov naslednik je vezan za zanimljivu legendu. Naime, neki trgovac iz Dalmacije, po imenu Bogdan, prolazio je ovim krajevima radi trgovine i obolevši iznenada od očiju, zastade, da se na mestu gde se danas nalazi manastir, odmori. Tu je bio izvor sa vrlo dobrom vodom, te se Bogdan na njemu umi, pomoli se Bogorodicu i zavetova da će , ako se ovom vodom isceli , na tom mestu podići crkvu posvećenu Bogorodici. Kako mu se zdravlje povratilo , on izvrši svoj zavet i uz pomoć srpskog kneza Dimitrija Jakšića, koji mu je ishodio prismeno odobrenje od kralja Matije, sagradi hram Vavedenje Bogorodice. Sazidao je i manastirke kelije i kupio grunt za ishranu monaha, te manastir oživeo, a po ktitoru Bogdanu dobio ime Bođani.
Prvi iguman manastira je bio jeromonah Hikanop, postrižnik manastira Resava, a bratija manastira su bili jeromonasi Nikodim, Filotej, Gerasim i Teofiakt, jerođakon German i moasi Elevterije a Aksentije.
U knjizi „Sponeničko nasleđe Srbije“ u izdanju Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije je , između ostalog , zapisano: … U svojoj dugoj istoriji manastir je više puta rušen i obnavljan. Posle obnove s kraja 17.veka postaje sedište bačke episkopije. Današnja manastirska crkva, posvećena Babedenju Bogorodice, sagrađena je 1722, trudom Mihaila Temišvarlije. To je jednobrodna građevina sa polukružnom oltarskom apsidom i plitkim pebničkim prostorima koje nadvisuju barokni frontoni sa valutama. Zasvedena je poluobličastim svodom, sa masivnim kubetom na četiri slobodna stupca. Visoki barokni zvonik dozidan je 1755-1756 godine, kad su nadzidani i zidovi zabata. Živopis iz 1737 godine. je najvećim delom sačuvan i rad je Hristofora Žefarovića. koji je u tradicionalnu vizantisku umetnost uveo nove ideje zapadne civilizacije , čime je započeo barokizaciju srpskog slikarstva 18. veka . Ikonstasna pregrada , sa mnoštvom elemenata nadolazećeg baroka, zajedničko je delo ruskih slikara , sa Jovom Vasilijevičem na čelu, i domaćih ikonopisaca, od kojih se izdvaja Vasilije Ostojić. Svoj konačni izgled kompleks manastira Bođani je dobio u period od 1786. do 1810 godine , kada su obnovljeni izgoreli manastriski konaci.
Zapis u Letopisu iz 1827 godine . I zapis Lj. Stojanovića govore da su Turci , kada su pokorili Mađarsku 1526. godine, opustošili i razorili mnoge crkve i manastire , među kojima i manastir Bođani. Kaluđeri su kasnije obnovili crkvu i od tadašnji turskih vlasti izmolili za manastir grunt koji su i ranije držali , i slobodu . Ovo je bilo za vreme igumana Vasilija Požarevljanina, koji je to zapisao svojom rukom 1579 godine a ovo prepisao iz starih protokloa Mojsija Petrovića , bivši žitelj šanački i iguman manastira Bođani.
Severno od glavnog ulaza u manastirski kompleks nalazi se , u samo zdanju, bodica sa studencem, na kome se, prema predanju, iscelio od očnih bolesti , osnivač manastira Bođani . Iznad vodice je sagrađena kapela posvećena Sv. Petki a kao ktitor kapele u zapisima se pominje Stefan Plavšić , žitelj vukovarski, dok je slike u kapeli, od kojih je do danas ostala samo Žrtva Avramova, urađena sredinom 19. veka Mihail Štanc.
Manastir je otvoren za posetioce!
|
 |
| |